Lokacija
Biograd na moru
Grad i luka u sjevernoj Dalmaciji, nalazi se 28 km južno od Zadra, prema popisu iz 2001. godine ima 5.259 stanovnika. Smješten je na malom polutoku i kopnu. Na njegovoj sjevernoj strani je uvala Bošana a na južnoj Soline. Ispred grada su otoci Planac i Sv. Katarina (sa svjetionikom). Prosječna temperatura zraka u siječnju je 7 °C a u srpnju 24.5 °C, s prosječnim godišnjim padalinama od 840 mm. U uvali Soline nalazi se velika javna, pješčana plaža okružena borovom šumom. Biograd je lokalni trgovački i prometni centar, s dobrim vezama prema svojem zaleđu, okolnim obalnim naseljima i gradićima i otokom Pašmanom.
Gospodarstvo je bazirano na poljoprivredi, ribolovu i turizmu. Biograd je trajektna luka za otok Pašman. Nalazi se na glavnoj magistralnoj cesti Zadar - Split (M2, E65). Biograd je centar rivijere koja obuhvaća Sv. Petar na Moru, Turanj, Sv. Filip i Jakov, Biograd, Pakoštane I Drage, kao i više naselja na otoku Pašmanu: Tkon, Kraj, Pašman, Barotul, Mrljane, Neviđane, Dobropoljana, Banj i Ždrelac, i Vrgadu na istoimenom otoku.
Zahvaljujući svom položaju na najrazvedenijem dijelu hrvatske obale Jadrana, ovo područje pruža izvrsne mogućnosti za nautički turizam i plovidbu kao malo koji dio Sredozemlja. U neposrednoj blizini nalaze se tri Nacionalna parka: Paklenica, Kornatski arhipelag i Krka, kao i Parkovi prirode Telaščica i Vransko jezero.
Osim po svojem kulturnom i povijesnom naslijeđu, Biograd je također poznat po lijepim plažama, slikovitim uvalama i raznim smještajnim pogodnostima. U gradu postoji mnogo restorana s ponudom specijaliteta domaće i međunarodne kuhinje.
Turistički razvoj Biograda počeo je između dva svjetska rata. Prvi gosti, Česi, počeli su dolaziti u Biograd tijekom 1920-tih. Prvi hotel sagrađen je 1935. na mjestu današnjeg hotela Ilirija. Brojni kulturni i zabavni programi i sportska događanja u ponudi su tijekom ljetnih mjeseci: pučke fešte na otvorenom, na vaterpolskom bazenu kod Hotela Ilirija, u kinu; sportski turniri i natjecanja se redovito održavaju.
Slikoviti Pašmanski kanal s nizom malih otoka štiti Biograd i njegovu rivijeru od jakih vjetrova s mora, što je prednost za kupače i nautičare. Nude se izleti s brodom u Kornatski arhipelag, kao i izleti u obližnji Park prirode Telaščica. U neposrednoj blizini (7km) je Vransko jezero, najveće jezero u Hrvatskoj, bogato slatkovodnom ribom. Ribolovni izleti su također organizirani. Biograd ima jedan od najvećih i najopremljenijih teniskih kampova u ovom dijelu Jadrana, sastoji se od 14 teniskih terena s zemljanom podlogom i 6 terena s tvrdom podlogom. Nalazi se u borovoj šumi, uz plažu. Biograd pruža izvrsne mogućnosti za jedrenje i ronjenje i također nudi tečajeve jedrenja i ronjenja.
Biograd je luka često posjećena od nautičara čije je odredište Kornatski arhipelag. Regate, škole jedrenja i druge nautičke aktivnosti organizirane su kroz cijelu godinu. Biogradske marine imaju 1000 vezova u moru i 200 mjesta na kopnu i otvorene su kroz cijelu godinu.
Sveti Filip i Jakov
Na području današnjeg mjesta Sv.Filip i Jakov u dalekoj prošlosti prije gotovo tri milenije postojalo je maleno Liburnsko naselje, čiji ostaci su vidljivi u suhozidima i grobnim gomilama iz kojih potječu nalazi koji se danas čuvaju u Biogradskom muzeju. Dolaskom Rimljana u I. st. grade se gospodarska imanja i ladanjske vile za islužene rimske vojnike tako da ostatke tih građevina imamo u zaleđu nedaleko crkve Sv. Roka kao i u priobalju na području primorja prema Biogradu, danas se vide ostaci na položaju ''Kapelica'', a nasuprot Sv. Filip i Jakova na otočiću Frmić imamo ostatke rimske kasnoantičke cisterne. Dolaskom Hrvata ovo područje dobiva na važnosti zbog blizine kraljevskog Biograda koji je imao posjede i u zaleđu Sv.Filip i Jakova. Tako je oko današnje crkve Sv.Roka postojalo selo Rogovo, tu je i danas već spomenuta crkva iz XI.st. te ostaci kaštela znanog nam kao Dvorine.
Rogovo je imalo najkraći put do mora kod kod današnjeg mjesta na kojem je tada u XII. St postojala tek malena crkvica posvećena Svetom Filip i Jakovu koja je stradala, kasnije je po njoj selo dobilo ime . U XV st. javlja se prvi put ime '' San Filip e Giacomodi Rogovo '', tj. seoce je još uvijek bilo pod Rogovom i zato se i zvalo Rogovski pristan, zbog pristaništa koje je tu bilo kao i ostali gospodarski objekti.
Današnja stara jezgra nastala je kroz XVI st. i većim djelom u XVII st. Na ulazu u staru jezgru u oči upada Kaštel iz XVII st. u kojeg je uzidan grb jednog rogovoskog opata iz XV st. crkva Sv.Mihovila spominje se još u XVI st. ali je stradala od Turaka pa je 1707godine podignuta današnja sa prelijepim zvonikom.
Postoje ostaci Benediktinskog dvora (u Sv.Filip i Jakovu je bila i luka benedktinske opatije na Rogovu). Crkva Sv. Roka pripada romaničkom dobu koji je rijetko sačuvan izvan srednjovjekovnih primorskih gradova zbog toga je crkva svrstana u drugu kategoriju spomenika kulture.
